fondove te se i ona nalazi u Pretpristupnom ekonomskom programu. dobrovoljne mirovinske fondove. Ova je mjera već nekoliko puta bila najavljivana i postoji široki konsenzus da je neophodna. Daljnja odgoda

da je pored državnih poticajnih sredstava, od polovice prošle godine država stimulira i poslodavce na uplatu dobrovoljne mirovinske štednje svojim djelatnicima. Naime, poslodavcima je omogućeno da se izdvajanje u treći stup mirovinskog osiguranja

, ne predstavlja značajnu uštedu u budžetu, a njegovo ukidanje može imati dalekosežne posljedice na razvoj tržišta dobrovoljne mirovinske štednje. Nema sumnje da država treba razmatrati isplativost i učinak svih poticaja. U ovom slučaju, međutim, radi se o

o potrebi štednje za mirovinu te česte izmjene poreznog sustava glavne su zapreke većem učlanjenju zaposlenih u dobrovoljne mirovinske fondove. Na okruglom stolu Dobrovoljna mirovinska štednja - pogodnosti za poslodavce i zaposlene, održanom u

- u Sisku, Šibeniku, Splitu, Varaždinu, Osijeku, Vinkovcima i Rijeci. dobrovoljne mirovinske fondove. U proteklom razdoblju, koje je bilo izazovno za poslovanje u svakom pogledu, dodatno su učvrstili vodeću

razmišljati u vremenskom horizontu od 10, 15 ili 20 godina. nbsp; nbsp; Dakle,« kapilarni »ili« maloprodajni »rast dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvata veæ je danas dosegao svoj plafon, pa država veæ mora poèeti razmišljati o novim zakonskim rješenjima

zakoni dopuštaju da se to može ostvariti veæ nakon navršene pedesete godine života. nbsp; Najveæa atraktivnost dobrovoljne mirovinske štednje leži u zakonski propisanome državnom poticaju od 25 posto na štedne uloge do maksimalnog iznosa od 5 tisuæa

od 1.250 kuna na godinu, dakle, potpuno isto kao i kod štednje u stambenim štedionicama. nbsp; Druga velika pogodnost dobrovoljne mirovinske štednje je što uplaæeni doprinosi smanjuju poreznu osnovicu osiguranika, buduæi da se (po trenutaènim odredbama

dvije pogodnosti, a naroèito navedeni državni poticaj, biti glavno jamstvo brzoga rasta broja osiguranika i iznosa dobrovoljne mirovinske štednje u treæem stupu, kamo se, po tim predviðanjima, trebao preusmjeriti veliki udjel u depozitima hrvatskih

u tom pogledu. nbsp; Zbog èega se smatra da ni navedene poticajne zakonske izmjene neæe bitnije pridonijeti razvoju dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvatskoj? nbsp; U prvome redu, sva svjetska iskustva pokazala su da je do bržega razvoja razlièitih oblika

mirovinskih fondova, buduæi da u poreznu osnovicu, izmeðu drugih kategorija osiguranja, ne ulazi uplata dobrovoljne mirovinske štednje u iznosu do 1.050 kuna mjeseèno. nbsp; Meðutim, naš porezni sustav ne predviða prilikom isplata premija za

doborovoljnoga mirovinskog osiguranja. nbsp; Upravo u svrhu analize utjecaja poreznog tretmana na razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena), regulator i supervizor domaæega

Zakona o porezu na dohodak regulira mjeseèni, odnosno godišnji iznos kojeg bi poslodavac može po osnovi namjenske dobrovoljne mirovinske štednje uplatiti za svog zaposlenika s kojim ima zakljuèen ugovor o radu, a koji se ne bi smatrao primitkom, pa kao takav

modele prouèavali, zakonodavac je iskazao namjeru oslobaðanja poslodavaca od plaæanja poreza na uplate u dobrovoljne mirovinske fondove za svoje zaposlenike. nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Nažalost, kako je mirovinska štednja u Hrvatskoj poznata tek

primitkom temeljem odredbi Zakona o porezu na dohodak, bio optimalni model poreznih olakšica u cilju poticanja dobrovoljne mirovinske štednje. Vjerujemo da æemo u takvim razmišljanjima naiæi na potporu hrvatske Vlade - zakljuèuje Kovaèeviæ. nbsp;